IN MEMÓRIAM 25 ANOS CARTA PASTORAL BISPO SIRA NIAN BA CONSULTA POPULAR 1999

Spread the love

(IN MEMORIAM 25 ANOS)

CARTA PASTORAL BISPO SIRA NIAN BA CONSULTA POPULAR 30 DE AGOSTO DE 1999

 (Timor 8 de Agosto 1999)

Amu sira

Madre Sira

Sarani Doben Tomak

Timor Loro Sa’e prepara-an dadaun atu hakerek nia história iha surat tahan foun ida tan.

Portugal ukun rai Timor iha tinan atus haat lima nulu (450) nia laran; tuir mai Indonénia ukun rai Timor iha tinan rua nulu resin tolu (23) nia laran, Liu tempo ne’e, sira nain rua rasik, hamutuk tan ho comunidade Internacional, hola decisaun atu husik povo Timor Loro-Sa’e hili rasik nia destino, estatuto Politico saa ida mak nia hakarak ba nia an.

Tuir koalia politica nian, ita bele dehan katak ne’e oportunidadde ida única, maka ida ne’e deit. Ita sei la hetan fali tan tempu ida hanesan ne’e. Tuir koalia sarani nian, ita bele dehan katak ne’e, graça boot ida nebé Maromak haraik mai povo Timor Loro Sa’e. Rai barak iha mundu hakarak hetan mos portunidade ida hanesan ita nian, maibe dala barak ema la hanoin kona sira, ema la fo’o importancia ba sira nia problema. Ba rai oan ida ne’e, nebé hanaran-an Timor Loro-Sa’e, ho deit kilómetro rihun sanulu resin hat (14.000 km2), no ema nain rihun atus walu (800.000), mundo tomak hamriik; rai atus ida resin maka haruka ona nia representante mai iha ita leet, atu sai sasin kona ba buat nebé Timor Loro-Sa’e oan sira hakarak hili ba sira.

Hafoin sei iha tan bua foun ida: to’o oras ne’e, Portugal ho Indonésia maka tesi lia kona ba ita; hafoin tuir mai ita nia Político Timor oan sira maka koalia kona ba sa’a ida mak diak liu ba ita rain; ema barak sei dehan tan katak dia liu Amo Bispo rua Timor nian maka hateten sai deit buat sa’a maka diak liu ba Timor. Maibe oras ne’e iha decisaun ida seluk diak liu decisaun sira hot-hotu. Ema Timor oan ida-idak mak sei fo’o sai ho nia decisaun pessoal buat sa’a mak diak liu ba Timor Loro Sa’e. Maibe ne’e katak mos responsabilidade ida boot teb-tebes ba Timor Oan sira nebe moris ohin iha rai ida ne’e, no mos prepara-an daudaun atu halao hahalok ida ne’e: buat nebé ita hili ohin sei sai nafatin ba nafatin, ba oan sira, ba bei-oan sira, ba Timor oan hotu nebé sei sai tuir mai.

Nudar ema hotu hatene ona, katak buat nebé atu hili maka ne’e: hakarak autonomia ka lakohi autonomia. Politico nain sira maka depois sei explica diak liu tan iha campanha eleitoral. Tuir acordo nebé fo’o sai ona iha fulan Maio liu ba ne’e, hili autonomia katak moris hamutuk ho Indonésia ba beibeik; lakohi autonomia katak haketak-an housi Indóneia ba beibeik. Ne’e buat nebé ita la bele hili koko; katak, keta la diak ba, ita sei buka dali dalan seluk.

Tan ne’e, iha oras ne’e ami husu buat tolu;

  1. Timor oan ida-idak sei buka hili tuir nia conciencia, buat nebé diak liu ba povo Timor tomak; laos deit buat nebe diak liu ba ita ida-idak.
  2. Tuir mai, husu katak ita hotu sei buka respeito malu atu moris iha dame laran. Ita bele la hanoin hanesan, bele la hakarak hanesan, maibe ita hotu buka atu simu malu, simu ida seluk nia opinião, tamba iha Timor, iha fatin Timor oan hot-hotu; ita hotu bele moris hamutuk iha rai ida ne’e.
  3. Tuir sarani, husu ema hot-hotu barani perdua malu, tuir Maromak nia ukun fuan. Ita hotu hatene katak fuan barak teb-tebes maka sei kanek hela. Maibe iha historia mundo nian, dala barak husu sacrificio boot teb-tebes ba ema balu atu ema hot-hotu bele manaan.

Hili tiha ita nia destino hamutuk atu aban bainrua Timor oan sira moris haketak malu ba nafatin, ne’e katak halo rai Timor Loro-Sa’e terus no kiak ba bebeik. Maibe, wainhira Timor oan sira moris hamutuk iha sira rai, sira bele hametin, haboot, haburas no hafurak liu tan ita nia rai doben ida ne’e.

Timor 8 de Agosto 1999

Mgr. Carlos F.X. Belo, SDB

Mgr. Basílio do Nascimento,Pr  

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *